Broj firmi raste, a radna mjesta se sele

Broj firmi u RH je udvostručen u zadnja dva desetljeća, a radna mjesta su iz industrije i građevine pobjegla u turizam i usluge

Koliko firmi posluje u RH, gdje i koliko ljudi zapošljavaju? Odgovorimo na ovo pitanje kroz dvije brojke, dvije različite priče. Broj firmi raste. 65.000 (2002.) → 162.000 (2024.).

Recesija se vidi u radnim mjestima, ne u broju firmi

Indeks (2008. = 100). Broj firmi i ukupan broj zaposlenih.

Minus 127.000 radnih mjesta. Tijekom recesije (2009. do 2014.) broj firmi je rastao (više o obuhvatu u Napomenama), a zaposlenost padala. 982.000 (2008.) → 855.000 (2014.), minus 13%. Oporavak dolazi tek nakon 2015. Do 2024. broj zaposlenih je porastao do ~ 1,15 milijuna, iznad pretkrizne razine. Firme su preživljavale. Rezale su ljude. Firmi sve više, radnih mjesta manje.

Sve više firmi, sve više u uslugama

Broj firmi po djelatnosti, 6 najvećih u 2024.

Trgovina ostaje najbrojnija (oko 28.000 firmi), ali stagnira. Rast vode stručne djelatnosti (13.000 → 26.000), građevinarstvo (13.000 → 24.000), smještaj i ugostiteljstvo te informacije i komunikacije. Struktura se pomiče prema uslugama i znanju.

Industrija drži vrh, građevina pada i ustaje, turizam eksplodira

Ukupan broj zaposlenih po djelatnosti, 6 najvećih u 2024.

Prerađivačka industrija je najveći poslodavac (oko 260.000), uz blagi pad (minus 5%). Građevina je drama. 118.000 → 74.000 (minus 37%). Pa natrag na 135.000. Turizam udvostručuje. 45.000 → 96.000 (plus 113%).

Tko je dobio, a tko izgubio radna mjesta

Promjena zaposlenosti po djelatnosti, 2008. do 2024.

Realokacija u jednoj slici. Dobitnici. Zdravstvo plus 164%, turizam plus 113%, informacije plus 74%. Gubitnici. Rudarstvo minus 49%, nekretnine minus 40%, financije minus 37%. Klasici stoje. Industrija minus 5%, trgovina minus 1%.

Realokacija ocrtava RH model rasta. Strukturno preslagivanje. Težište se seli s industrije i građevine na turizam i usluge. To je i snaga (novi poslovi, oporavak iznad pretkrizne razine) i rizik (rast sve više počiva na turizmu, osjetljivom na vanjske šokove). Je li takva struktura i poduzetnička, otvoreno je pitanje.

Napomene

• Izvor. GFI baza, razdoblje 2002. do 2024.
• Broj firmi. Poduzeća koja su predala GFI te godine (uključuje firme bez zaposlenih).
• Zaposleni. employeecounteop (kraj razdoblja), zbroj po djelatnosti.
• Djelatnost. NKD 2007. područje (nacerev21, A do U).
• Oprez. Rast broja firmi dijelom odražava širi obuhvat baze. Zaposlenost je robustnija mjera.
• Oprez (zdravstvo). Podaci za zdravstvo iz GFI baze ne poklapaju se s onima DZS-a. DZS obuhvaća sve zdravstveno osoblje te zaposlene u dentalnoj zaštiti i veledrogerijama, pa rast zaposlenosti u zdravstvu treba čitati opreznije. Na nepodudarnost upozorio je Zoran Aralica.

Izvor. FINA, Godišnji financijski izvještaji (db_afs). Izračun. AI.econ. Skripte. python/sectors_build.py, python/sectors_charts.py.