Porez na marže bez karte marži

Dok Vlada oporezuje prekomjerne marže, podatci (GFI, NKD i Eurostatove output-cijene) pokazuju da glavni osumnjičenici nisu na vrhu.

Vlada uvodi porez od 50 posto na prekomjerne bruto marže, mjereno prema prosjeku od 2023. do 2025., uz toleranciju od 15 posto, za srednje i velike tvrtke, dok izvoznike izuzima. Mjera pretpostavlja da prekomjerne marže postoje i da se otprilike zna gdje. No javna rasprava, od vladina dokumenta do kolumnista koji ga napadaju, teče bez ijedne sektorske karte marži. Ovaj tekst je ta karta. Pitanje nije prelazi li pojedina tvrtka porezni prag, nego gdje se širenje marže zapravo koncentriralo. Bruto i neto marža nisu isto, a razdoblja se ne poklapaju posve, pa i ne mjerimo razinu, nego poredak sektora u kojima se prostor najviše proširio.

Veliki osumnjičenici nisu na vrhu

Trgovina je najveći prihodovni sektor, a neto marža joj se jedva pomiče, plus 0,2 postotna boda. Za usporedbu, kockanje raste plus 10,2, a upravljačko savjetovanje plus 15,9. Jaz između optuženika i stvarnoga krivca za proširenje marže je najbitniji kut u ovoj priči.

U brojkama, trgovina 3,9% → 4,1% (plus 0,2 postotna boda). Energetika raste 3,4% → 4,4% (plus 1,0). Smještaj i ugostiteljstvo 6,4% → 7,3% (plus 0,9). Navedeni sektori prema ovoj mjeri nisu pobjednici. Neto marža hvata ono što ostane nakon svih prihoda i rashoda razdoblja. Na pitanje tko je najviše proširio neto prostor, odgovor nije trgovina!

Gdje su marže? GFI daje prvi trag kroz neto maržu po sektorima. Onda se spuštamo niz NKD razine, gdje pobjednici više nisu sektori, nego sektorske niše. U GFI-jevima se ne vide količine, pa se po toj osnovi ne može reći tko je dizao cijene. Zato koristimo i Eurostatove output-cijene. Ne izdvajamo olako krivca, (djelatnost) na temelju jednog broja. Označavamo ga tek kad se poklope tri signala, rast cijena, rast neto marže i rast neto rezultata.

Ugodna rekreacija

Promjena agregatne neto marže po sektoru, 2021. do 2024.

Na najširoj razini najveći skok je u umjetnosti i rekreaciji. 8,4% → 16,0% (plus 7,5 postotnih bodova). Dvostruko jače od drugoplasiranih. Stručne djelatnosti i vodoopskrba dijele drugo mjesto s oko plus 3,6, nekretnine rastu plus 2,7, a prijevoz i skladištenje plus 2,6.

Razina 2 spušta priču na upravljanje i klađenje

Promjena agregatne neto marže po NKD odjeljcima, 2021. do 2024.

Na dvije znamenke vrh preuzimaju upravljačke djelatnosti i savjetovanje. 16,9% → 32,7% (plus 15,9 postotnih bodova). Iza njih su kockanje i klađenje, 13,5% → 23,8% (plus 10,2), pa proizvodnja električne opreme, 6,0% → 14,0% (plus 8,0). Agregatna rekreacija se tako dijeli na klađenje i sportsko-zabavne niše.

Razine 3 i 4 vraćaju industrijske niše na vrh

Promjena agregatne neto marže po NKD skupinama, 2021. do 2024.

Na tri znamenke vrh preuzima proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora. 5,9% → 17,0% (plus 11,1 postotnih bodova), a slijede skupljanje otpada, minus 6,4% → 4,1% (plus 10,5), i kockanje i klađenje, 13,5% → 23,8% (plus 10,2).

Promjena agregatne neto marže po NKD razredima, 2021. do 2024.

Na četiri znamenke slika se (HD) izoštrava. Elektromotori vode s 6,9% → 21,6% (plus 14,7 postotnih bodova), skupljanje neopasnog otpada ide minus 6,9% → 3,7% (plus 10,7), a kockanje i klađenje ostaje treće.

IO cijene vraćaju prijevoz i smještaj u fokus

Spojimo GFI s Eurostatovim output-cijenama. To omogućuje primjenu tri signala s početka. Ne tražimo najveći skok marže, nego djelatnosti u kojima cijene, neto marža i neto rezultat rastu zajedno.

Djelatnosti s najvećim rastom output-cijena uz rast neto marže i neto rezultata, 2021. do 2024.

Na detaljnom NKD-u najveći rast cijena među takvim kandidatima ima vodeni prijevoz. plus 105%. Slijede smještaj plus 79%, energetika plus 61%, hrana i piće plus 42% i putničke agencije plus 39%.

To ne dokazuje da je rast cijena završio u maržama. Ali sužava listu. Ako tražimo gdje se cjenovni val najvjerojatnije pretvorio u bolji rezultat, prvo gledamo prijevoz, smještaj, energetiku, dio turizma, savjetovanje u upravljanju i nemetalne minerale. Trgovina ni ovdje ne iskače. Podaci djelomično potvrđuju fokus na energiju i dio turizma, no ne i na trgovinu.

Na široj sektorskoj razini rudarstvo je ekstrem. Cijene rastu plus 39%, a marža plus 15,9 postotnih bodova. Ali s manje od 1 mlrd. prihoda radi se o maloj bazi.

Financije i rudarstvo mijenjaju tablicu, ali ne i priču

Ako se lista čita doslovno, financije i osiguranje imaju najveći skok. 30,6% → 54,1% (plus 23,5 postotnih bodova). Rudarstvo također skače. 1,5% → 17,4% (plus 15,9).

Upravo zato izbacujemo financije i rudarstvo, jedno zbog neusporedivosti, drugo zbog male baze. Karta koja svakoga proglasi krivim i nije neka karta. Financijski sektor nije usporediv s ostatkom gospodarstva, a rudarstvo ima manje od 1 mlrd. prihoda u 2024.

Za bolje ciljanje, ne protiv mjere

Dok zakon prolazi saborsku proceduru, ovo je empirijski sloj koji raspravi nedostaje. Nije presuda o mjeri, nego karta za bolje ciljanje. Rasprava se vodi na agregatu, a istina je u NKD detaljima.

Napomene

• Izvor. FINA GFI, 2021. i 2024. Eurostat, tablice sts_inpp_m i sts_sepp_q, Hrvatska, 2021. i 2024.
• Porezna mjera. Vlada RH, Mjere antiinflacijske politike, svibanj 2026. Porez 50% na dio dobiti iznad prosjeka bruto marže 2023.–2025. uvećanog za toleranciju od 15%, za srednje i velike obveznike poreza na dobit, uz izuzeće izvoznika.
• Mjera. Agregatna neto marža. Neto rezultat razdoblja podijeljen poslovnim prihodima, zbrojeno na razini djelatnosti.
• NKD razine. Sektor je najšira razina. Razina 2 su odjeljci, razina 3 skupine, razina 4 razredi.
• Uzorak. Sektorski rang isključuje financije i osiguranje te sektore s manje od 1 mlrd. poslovnih prihoda u 2024. Detaljni NKD grafovi isključuju financije i osiguranje te djelatnosti s manje od 500 mil. poslovnih prihoda u 2024.
• Cijene. Eurostatove output-cijene su godišnji prosjek mjesečnih industrijskih proizvođačkih cijena i kvartalnih cijena usluga proizvođača za Hrvatsku.
• Cjenovni graf. Uključuje detaljne NKD/NACE djelatnosti s najmanje 500 mil. poslovnih prihoda u 2024. i s rastom cijena, neto marže i neto rezultata.
• Oprez. Ovo je neto marža, ne EBITDA marža i ne cjenovna marža. Mjera može hvatati jednokratne stavke, poreze, gubitke i postpandemijski bazni efekt.
• Oprez. Eurostatova pokrivenost nije jednaka za sve djelatnosti. Ovo nije CPI/HICP i nije procjena količina.
• Oprez. Stupci za prihod i neto rezultat provjereni su za ovu dijagnostiku, ali treba širi audit prije jačeg kauzalnog zaključka.
• Skripte. python/sector_margin_growth_2021_2024.py, python/sector_margin_growth_charts.py, python/price_margin_winners.py, python/price_margin_charts.py.