Turizam bez nazivnika

Četiri od deset komercijalnih noćenja ostvare kućanstva, ali za njih nema javno usporedivog prihoda po noći.

Hrvatska je 2024. izbrojila 93,7 milijuna komercijalnih noćenja. HNB je iste godine zabilježio 14,97 milijarde eura prihoda od stranih turista.

Dvije rekordne brojke pozivaju na dijeljenje. Taj bi račun bio pogrešan. Prva brojka mjeri spavanje u komercijalnom smještaju, a druga sve što strani gost potroši. Još važnije, noćenja obuhvaćaju poduzeća i kućanstva, dok financijski izvještaji obuhvaćaju poduzeća.

Pod jednim turističkim rezultatom zato stoje dva gospodarstva. Četiri od deset komercijalnih noćenja ostvare kućanstva, ali javni podaci njima ne pridružuju prihod usporediv s prihodima poduzeća. Hrvatskom turizmu ne nedostaje još jedan zbroj. Nedostaje mu zajednički nazivnik.

Četrdeset eura nije cijena turističke noći

Prihod smještajnih društava po ostvarenom noćenju, nominalno i realno.

Prihod smještajnih društava podijeljen sa svim noćenjima iznosi 40,3 eura po noćenju. To je sve što firme naplate u smještajnim objektima, raspoređeno na sve noći u zemlji.

Nominalni iznos ide 22,5 eura (2013.) → 40,3 eura (2024.), plus 79%. U stalnim cijenama ide 27,2 eura (2013.) → 37,3 eura (2023.), plus 37%. Polovica nominalnog rasta približno otpada na inflaciju.

Dodamo li restorane i barove, iznos raste na 75,2 eura. U njemu je i domaća potrošnja, pa nije mjera turista (više u Napomenama).

Ovih 40,3 eura nije cijena. Brojnik obuhvaća samo društva, a nazivnik i društva i kućanstva. Niz prije svega mjeri koliko turizma prolazi kroz poduzeća.

Četiri od deset noćenja izlaze iz zajedničkog računa

Udio u noćenjima i u prihodu trgovačkih društava, prema vrsti smještaja.

Statistika dijeli noćenja na hotele, sobe i apartmane te kampove. U hotelima i kampovima prihod i noćenja opisuju iste vrste objekata. Hotel po noćenju proknjiži 127,2 eura, a kamp 12,2 eura.

Kod soba i apartmana isti se račun ne može napraviti. Sobe, apartmani i kuće za odmor nose 45,2 od 46,6 milijuna noćenja u toj skupini i 697.267 postelja. U istoj djelatnosti posluje 1.691 društava s 2.266 zaposlenih. Tablica noćenja objekte dijeli po vrsti, a ne prema tome vodi li ih društvo ili kućanstvo. Prihod društava zato se ne smije podijeliti sa svim tim noćenjima.

Druga podjela pokazuje razmjer neusporedivosti. Objekti u domaćinstvu ostvarili su 39,8 milijuna noćenja, odnosno 42,2% komercijalnih noćenja. Njihov usporediv prihod po noćenju nije javno objavljen.

Internetske platforme posredovale su u 37,7 milijuna noćenja, odnosno 81% noćenja u skupini soba i apartmana. Rezervaciju možemo smjestiti u kanal. Ne možemo joj iz javnih agregata pridružiti usporediv prihod.

U hotelima i kampovima zajedno ostvari se 47,0 milijuna noćenja. Po jednoj noći kroz društva prođe 75 eura, odnosno 1,9 puta više od nacionalnog iznosa. Razlika ne dokazuje da su hoteli i kampovi toliko skuplji. Pokazuje što se dogodi kada brojnik i nazivnik obuhvate iste objekte.

Sobe i apartmani nose 49,8% noćenja, a društva registrirana u toj djelatnosti 5,5% prihoda smještajnih društava. Hoteli nose 27,3% noćenja i 87,5% prihoda društava. To nisu udjeli u ukupnom prihodu smještaja. To su dvije odvojene raspodjele koje pokazuju gdje javna usporedba prestaje.

Dva modela koriste krevet različitim ritmom

Broj ostvarenih noćenja po registriranoj postelji, prema vrsti smještaja.

Hotelski krevet zabilježi 148 noći godišnje. Krevet u kampu zabilježi 79, a krevet u sobi ili apartmanu 64.

Jedna hotelska postelja tako ostvari 2,3 puta više noćenja od postelje u sobi ili apartmanu. Postelja u sobama i apartmanima ima više nego hotelskih i kamp kapaciteta zajedno.

Omjer ne govori je li pojedini apartman profitabilan. Ne zna koliko je dana postelja doista ponuđena ni po kojoj cijeni. Upravo tu prestaje račun. Za oba modela znamo broj postelja i noćenja, ali samo za jedan imamo usporediv javni prihod.

Jesu li četiri od deset komercijalnih noćenja u kućanstvima problem naplate, poreza ili stanovanja. Ista brojka podupire sva tri čitanja.

U Istri kroz firme po noćenju prođe dvostruko više nego u Lici

Prihod smještajnih društava po noćenju u jadranskim županijama.

U Istri po noćenju u društva uđe 44,1 eura. U Ličko-senjskoj uđe 20,6 eura. Omjer iznosi 2,1 puta.

Razliku prati struktura smještaja. Gdje prevladavaju hoteli i veliki kampovi, veći dio novca ulazi u financijske izvještaje. Gdje prevladavaju sobe i apartmani, javno vidljiv iznos je manji. Niska vrijednost zato ne znači nužno nisku cijenu. Znači da manje prihoda prolazi kroz društva.

Najveći iznos nije uz more. U Zagrebu po noćenju u društva uđe 196,4 eura, odnosno 4,5 puta više nego u vodećoj jadranskoj županiji. Broj je ondje najbliži cijeni jer u smještaju prevladavaju hoteli.

Od sto sedamdeset šest eura smještajna društva vide najviše četvrtinu

Devizni prihodi po stranoj turističkoj noći, prema tome tko ih naplati.

Strani gosti ostvarili su 85,0 milijuna noćenja i potrošili 14,97 milijarde eura. To je 176 eura po stranoj noći.

Smještajna društva od toga proknjiže najviše 44 eura, odnosno 25%. To je gornja granica jer njihov prihod uključuje i domaće goste. Prihod ugostiteljskih društava iznosi dodatnih 39 eura po stranoj noći, ali i on uključuje domaću potrošnju.

Računska razlika iznosi 93 eura po stranoj noći. To nije sektorska raspodjela. U njoj ostaju trgovina, prijevoz, izleti, marine i kućanstva koja iznajmljuju smještaj, ali javni agregati ne pokazuju koliko pripada svakome.

Ukupan iznos pokazuje koliko strani gost potroši. Ne pokazuje cijenu noćenja ni kome prihod pripadne. Godine 2019. strani je gost trošio 125 eura po noći, a smještajna društva držala su najviše 24%. Do 2024. ukupna potrošnja po noći raste, ali udio društava ostaje blizu četvrtine.

Rekordni devizni prihod zato odgovara na pitanje koliko je novca ukupno ušlo u zemlju. Ne odgovara na pitanje koliko vrijedi noć u svakom od dva modela smještaja.

Rekord raste kroz više dolazaka i kraće boravke

Prosječan broj noćenja po dolasku turista.

Od 2013. dolasci idu 12,2 → 20,2 milijuna, plus 66%. Noćenja rastu sporije, 64,6 → 93,7 milijuna, plus 45%.

Prosječan boravak zato pada 5,28 → 4,63 noći po dolasku. Kod stranih gostiju pada 5,52 → 4,89. Skokove 2020. i 2021. donijele su zatvorene granice.

Po dolasku u smještajna društva ipak uđe više, 119 eura → 187 eura. Više dolazaka održava rast noćenja, a veći prihod po noći nadoknađuje kraći boravak. Broj noćenja bilježi promet. Ne mjeri dubinu turističkog modela.

Dva mjeseca još nose više od pola godine

Udio pojedinog mjeseca u ukupnim noćenjima.

Srpanj i kolovoz nose 55,9% noćenja. Ostalih deset mjeseci dijeli manje od polovice godine.

Udio vrhunca pada 62,0% (2013.) → 55,9% (2024.). Sezona se produžuje, ali sporo. U Šibensko-kninskoj županiji dva ljetna mjeseca još nose 66,3% godišnjih noćenja.

Širenje sezone mijenja raspored prometa. Bez usporedivog prihoda kućanstava ne znamo mijenja li i vrijednost koju pojedina noć stvara.

Strana potražnja drži devet od deset noćenja

Udio domaćih gostiju u ukupnim noćenjima.

Domaći gosti čine 9,7% noćenja (2025.). Udio je još 2005. iznosio 10,5%.

Domaća noćenja ipak rastu 5,1 → 8,7 milijuna, plus 71% od 2013. do 2024. Unatoč tom rastu, domaći gosti i dalje ostvaruju približno desetinu ukupnih noćenja.

Strana potražnja nosi devet od deset noći i zato određuje nacionalni rezultat. Javni podaci ipak ne pokazuju koliko tog prihoda završava u svakom modelu smještaja.

Marine pokazuju što turizmu nedostaje

Prihod marina po vezu.

Marine su jedino mjesto gdje statistika objavljuje i količinu i novac za isti skup objekata. Prihod po vezu računa se bez spajanja izvora.

Hrvatska ima 18.850 vezova. Jedan godišnje donese 10.333 eura.

Iznos od 3.154 eura po postelji dobiva se kada 3,78 milijarde eura prihoda smještajnih društava podijelimo sa svih 1.177.999 registriranih postelja. Brojnik ne obuhvaća prihod kućanstava, a nazivnik obuhvaća njihove postelje. Zato to nije prinos prosječne postelje, nego nacionalna mjera prolaska prihoda kroz društva izražena po postelji.

Uz tu ogradu, vez vrijedi 3,3 puta više od nacionalnog iznosa po postelji. Usporediv hotelski iznos je veći, 18.827 eura, jer prihod i postelje opisuju isti skup hotela.

Splitsko-dalmatinska županija naplati 21.510 eura po vezu, a Istarska 6.163. Razliku vjerojatno više objašnjava struktura flote nego kvaliteta poslovanja, ali ovi podaci to ne razlučuju.

Kad se brojnik i nazivnik poklope, razlike možemo istraživati. Kad se ne poklope, ostaje privid preciznosti.

Sastav smještaja šest godina stoji

Udio vrste smještaja u ukupnim noćenjima.

Udio hotela raste od 2021., 22,4% → 27,7%. Prije pandemije, 2019., iznosio je 28,4%. Današnji je udio još niži.

Udio soba i apartmana danas iznosi 49,2%, gotovo jednako kao 50,6% iz 2019.. Dva gospodarstva pod istim turističkim rezultatom ostaju u gotovo istom odnosu.

To da četiri od deset komercijalnih noćenja ostvaruju kućanstva nije nesreća nego model. Šest godina bez pomaka u sastavu podupire čitanje da se Hrvatska u njega uselila jer je bio najlakši, ali ga ne dokazuje. Pitanje je što se događa kada smještaj poskupljuje, a sastav stoji.

Hotelska noć, za koju se prihod i noćenja mogu usporediti kroz vrijeme, ide 86 eura (2019.) → 127 eura (2024.), plus 47%. Udio hotela pritom se nije pomaknuo iznad pretpandemijske razine.

Ekonomski institut, Zagreb upozorava da bi rast cijena smještaja, hrane i energije mogao oslabiti cjenovnu konkurentnost hrvatskog turizma. Model može postati skuplji, a ostati isti. To je najlošiji ishod.

Mjereni dio sustava otkriva i koncentraciju. Od 1.279 hotelskih društava, deset najvećih drži 41,1% prihoda. U cijelom smještaju deset društava drži 35,4%.

Pokazuje i plaće. Smještajna društva isplaćuju prosječno 1.189 eura neto mjesečno, odnosno 9,8% ispod prosjeka gospodarstva. U ugostiteljstvu je to 929 eura, odnosno 29,5% manje.

Za kućanstva koja ostvaruju 39,8 milijuna noćenja ne možemo javno postaviti ista pitanja. Ne možemo usporediti prihod po noći, prihod po postelji, koncentraciju ni rad koji stoji iza prihoda. Zato rasprava o rekordima, cijenama i porezima stalno preskače temeljnu nepoznanicu.

Turizmu ne fali još jedan rekord, nego zajednička mjera. Objavljeni agregat prihoda kućanstava po noćenju i registriranoj postelji pretvorio bi četiri od deset komercijalnih noćenja iz slijepe točke u dio turističkog računa.

Napomene

• Izvori. DZS, statistika turizma, preuzeto 27. srpnja 2026., za noćenja, kapacitete i marine. HTZ, godišnji pregled za 2025., za revidirani broj komercijalnih noćenja u objektima u domaćinstvu tijekom 2024. FINA za prihode društava od 2013. do 2024. HNB za devizne prihode, prema objavi Vlade RH.
• Glavna mjera. Prihod po noćenju dijeli poslovni prihod smještajnih društava sa svim noćenjima. To nije cijena. Brojnik obuhvaća društva koja predaju financijske izvještaje, a nazivnik i noćenja u kućanstvima. Mjera pokazuje koliko turizma prolazi kroz društva. Uključuje sve što firma naplati u objektu, a isključuje potrošnju izvan njega.
• Javna usporedivost. Tvrdnja da nema usporedivog prihoda kućanstava odnosi se na objavljene agregate koji se mogu spojiti s noćenjima. Ne znači da kućanstva ne izdaju račune, ne vode propisane evidencije ili da njihov prihod ne postoji.
• Gdje se prihod po noći može računati. U hotelima i kampovima prihod i noćenja opisuju iste vrste objekata. U skupini soba i apartmana ne opisuju, pa se iznos po noćenju ne računa. DZS-ova tablica dijeli noćenja po vrsti objekta, ne prema operatoru. HTZ objavljuje ukupan promet objekata u domaćinstvu, ali ne presjek potreban da se preostala noćenja u toj DZS-ovoj skupini dodijele društvima. Hotelski niz počinje 2019., kada počinje usporediva objava noćenja po vrsti smještaja.
• Iskorištenost postelja. Noćenja i postelje dolaze iz iste statistike i bilježe se na objektu. Omjer je broj noćenja po registriranoj postelji, a ne stopa popunjenosti postelje u danima kada je stvarno bila ponuđena.
• Devizni prihodi. HNB-ova potrošnja stranaca uspoređuje se samo sa stranim noćenjima. Prihod smještajnih društava uključuje i domaće goste, pa je njegov udio u deviznim prihodima gornja granica. Prijevoz do Hrvatske vodi se zasebno.
• Vrste smještaja. Hoteli, sobe i apartmani te kampovi usporedivi su na obje strane. Pokrivaju 99,9% noćenja. U skupini soba i apartmana sobe, apartmani i kuće za odmor nose 45,2 od 46,6 milijuna noćenja. Ostatak čine hosteli, lječilišta, prenoćišta i domovi.
• Platforme. Eksperimentalni podatak DZS-a služi kao red veličine i nije službeno usporediv s ostatkom statistike turizma.
• Zemljopis. Račun je na razini županije. Na razini općine velike grupacije prihod knjiže na adresi sjedišta, pa susjedna mjesta u kojima posluju ispadaju prazna. Unutar županije taj se pomak poništava.
• Ugostiteljstvo. Prihod restorana i barova dopuna je, ne mjera turističke potrošnje, jer uključuje velik udio domaće potrošnje.
• Plaće. DZS-ove prosječne neto plaće u pravnim osobama za 2024. preuzete su iz EIZ-ove Sektorske analize turizma.
• Zaposlenost i sezona. Financijski izvještaji ne razlikuju ljetnu i zimsku zaposlenost. Sezona se zato mjeri mjesečnim noćenjima.
• Realne cijene. Deflator za 2024. ne postoji, pa realna serija završava 2023.
• Povjerljivost. Zaštićene općinske vrijednosti tretirane su kao nepoznate. Zbroj općina zato je 0,5% manji od državnog ukupno.
• Vanjska provjera. EIZ za 2024. navodi da deset vodećih hotelskih društava drži 41,2% prihoda. Neovisan izračun daje 41,1% i 1,34 milijarde eura prihoda. EIZ-ova tablica implicira 3,31 milijarde eura ukupnog prihoda, a naš iznos je 3,25 milijarde eura.
• Godine. Novac i noćenja spajaju se za 2024. Marine i udjeli vrsta smještaja su za 2025.
• Reproducibilnost. Izračun je u python/tourism_value_build.py, a grafikoni u python/tourism_value_charts.py. Agregati su u outputs/tables/, činjenice u outputs/facts/tourism_value.json, vanjski ulazi u data/external/tourism_external.csv, a provjere u outputs/tables/tourism_validation.csv.
• Literatura. Buturac, G. i Rašić, I. (2025). Sektorske analize: Turizam, 14(126). Ekonomski institut, Zagreb. PDF.