Od računa za struju do solara na krovu

Mediji su nakon krize okrenuli pažnju novim tehnologijama, ali hrvatski energetski sustav još nose hidroelektrane, biomasa i velike tvrtke

U rujnu 2022. na kuhinjskom stolu mogla su se naći tri lica hrvatske energetike. Račun za struju, novine otvorene na priči o LNG-u i ponuda za solarne panele. Račun govori o šoku. LNG o sigurnosti opskrbe. Solar o izlazu.

Tri slike, tri brzine. Medijska pažnja mijenja se u tjednima. Elektrane, mreže i grijanje mijenjaju se u godinama. Prihodi i tržišna moć pokazuju tko tu promjenu može financirati.

Odgovorimo na jedno pitanje. Koliko se brzo promjena u javnom razgovoru pretvara u promjenu energetskog sustava? Povezujemo medijsku pažnju s fizičkim pokazateljima iz Sektorskih analiza Ekonomskog instituta, Zagreb i financijskim rezultatima poduzeća u električnoj energiji i plinu.

Kriza je energetiku preselila u svakodnevni život

Mjesečni udio objava o energetici i klimi u ukupnoj medijskoj produkciji, 2021. do 2023.

Energetika zauzima 1,31% medijske produkcije 2021. → 1,93% 2022. → 1,36% 2023. Vrh dolazi naglo. U rujnu 2022. energetsko-klimatski sadržaj doseže 2,95% svega objavljenog.

To je medijski potpis šoka. Cijene, ograničenja i sigurnost opskrbe izlaze iz poslovnih rubrika i ulaze u politiku, obiteljski budžet i svakodnevni razgovor. Nakon zime 2022./23. pozornost se spušta prema pretkriznoj razini.

Pažnja se kreće brzinom računa. Sustav ne može. Upravo zato trenutak nakon krize otkriva što ostaje kada hitnost nestane.

Nakon računa dolaze solar, obnova i dizalice topline

Udio energetskih objava posvećen pojedinoj temi, 2022. i 2023.

U samo jednoj godini mijenja se rječnik energetike. Cijene energije. 27,1% → 14,5%. Sigurnost opskrbe i LNG. 25,6% → 12,8%.

Smjer rasta je drukčiji. Sunčana energija. 8,6% → 13,4%. Obnova i dizalice topline. 13,0% → 18,8%.

Javni razgovor prelazi iz obrane u ulaganje. Prvo je pitanje kako ublažiti račun. Zatim kako proizvesti vlastitu energiju i trošiti je učinkovitije.

To je promjena smjera, ne dokaz izvedbe. Urednička agenda može se okrenuti u jednoj sezoni. Za energetsku trebaju projekti, priključci i elektrane.

Solar pokazuje smjer, hidroelektrane nose sustav

Sastav hrvatske električne energije iz obnovljivih izvora u 2023.

Solarna priča postaje jasnija kada je stavimo uz energetsku bilancu. Obnovljivi izvori čine 58,8% bruto potrošnje električne energije. Unutar tog obnovljivog dijela hidroenergija nosi 63%, vjetar 24%, a sunce samo 4%.

Sunce pokazuje smjer sljedećeg investicijskog ciklusa. Hidroelektrane isporučuju sadašnji rezultat. Novo je vidljivije. Postojeće je još mnogo veće.

Isti raskorak postoji izvan električne energije. U grijanju i hlađenju obnovljivi izvori dosežu 36,2%, ali 91% finalne obnovljive energije za grijanje dolazi iz biomase. Dizalice topline nose 1,4%. U prijevozu je obnovljivi udio oko 1%, prema cilju od 24,6% za 2030.

Hrvatska zato nema jednu energetsku tranziciju. Električna energija je daleko ispred prometa, a grijanje iza dobrog prosjeka skriva dominantnu biomasu. Ukupni obnovljivi udio od 28,1% nije ciljna crta. To je prosjek nekoliko vrlo različitih putanja.

Prihod i medijska vidljivost crtaju različite karte moći

Vlasnička struktura prihoda i medijske vidljivosti deset najvećih energetskih tvrtki u 2023.

U električnoj energiji i plinu posluje 1.248 poduzeća s 14.711 zaposlenih. Zajedno ostvaruju 15,45 mlrd. eura prihoda i 430,3 mil. eura dobiti prije oporezivanja.

Broj tvrtki sugerira širok sektor. Prihod pokazuje koncentraciju. Deset najvećih ostvaruje 13,11 mlrd. eura, odnosno 84,9% prihoda cijelog sektora.

Privatne tvrtke nose 42,9% prihoda te desetorke. U medijskoj vidljivosti njihov je udio samo 9,0%, dok državne tvrtke uzimaju 91,0%.

Razlog nije tajanstven. Državne tvrtke upravljaju infrastrukturom, javnom uslugom i politički osjetljivim cijenama. Zato proizvode više vijesti. No javno lice energetike ostaje znatno državnije od njezine strukture prihoda. Vidljivost tvrtke nije njezina tržišna težina.

Tranzicija se mjeri pretvaranjem pažnje u infrastrukturu

Najzanimljivija veza nije pojedini medijski vrh, udio tehnologije ili prihod tvrtke. To je brzina pretvaranja jednog u drugo. Koliko brzo javna pažnja postaje instalirana snaga? Koliko široko prihod velikih aktera otvara prostor kućanstvima i manjim proizvođačima?

Mediji se od cjenovnog šoka prema solaru pomiču brže nego solar ulazi u energetsku bilancu. Privatne tvrtke zauzimaju mnogo veći dio prihoda nego medijskog prostora. U oba slučaja ono što je najvidljivije nije isto što i ono što je najteže u sustavu.

Taj raskorak ne umanjuje važnost interesa za solar, obnovu i dizalice topline. Pokazuje gdje je tranzicija još obećanje. Sljedeći test nije broj novih naslova, nego više sunčane energije u proizvodnji, više dizalica topline u grijanju i manji zaostatak prometa.

Rujan 2022. unosi energetiku u dom kao strah od računa. Tranzicija uspijeva kada solar siđe s naslovnice na krov, a s krova na manji račun.

Napomene

• Mediji. Analiza EnergoKlima. Grafikon pažnje prikazuje 2021. do 2023., a tematska usporedba 2022. i 2023. Teme se mogu preklapati.
• Fizički pokazatelji. EIZ, Sektorske analize 123. Energetika i obnovljivi izvori energije, lipanj 2025. Pokazatelji se uglavnom odnose na 2023.
• Financijski pokazatelji. FINA GFI za 2023. Obuhvaćaju poduzeća u proizvodnji i opskrbi električnom energijom i plinom. Prihodi deset najvećih i njihovo vlasništvo preuzeti su iz tablice EIZ-a.
• Vidljivost tvrtki. Usporedba koristi istu desetorku i medijske objave iz 2023. u kojima se pojavljuju državne ili privatne tvrtke.
• Reproducibilnost. Izračuni su u python/energy_attention_balance_build.py, grafikoni u python/energy_attention_balance_charts.py, a objavljeni pokazatelji u outputs/.